15-07-2024 — Dobro je da postoji spomenik rodbini MH-17, ali gdje je spomenik na genocid u Srebrenici? Holandija je u svakom slučaju povezana sa ovom jezivom historijom. Nakon skoro trideset godina obećanja, hitno je postavljanje spomen-obilježja.

Od 2017. godine u Parku Vijfhuizen postoji stalni nacionalni spomenik za 298 žrtava oborenog MH-17. Sada postoje i pozivi za izgradnju memorijalnog centra. To je dobar plan. To je način da se rodbina bolje nosi sa ovim iznenadnim gubitkom svojih najmilijih i da pruži kontekst za ovaj napad ruske rakete zemlja-vazduh 2014. godine. 

Ali zašto za genocid u Srebrenici još nema nacionalnog spomenika? Nije nevažno za otprilike 63 hiljade Bosanaca u Holandiji. Kampanja se za to vodi već skoro trideset godina. Ujedinjene nacije su nedavno odlučile da 11. juli bude 'Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici'. Ovo je poticaj za preživjele ubistva više od 8.300 Bošnjaka 1995. godine od strane vojske bosanskih Srba. Prvi genocid nakon Drugog svjetskog rata na tlu Evrope. 

Srebrenica je bila sigurna zona u Bosni, zaštićena od strane UN bataljona Dutchbat, koji se sastojao od samo 470 vojnika. Ekstremna nacionalistička srpska vojska, predvođena Ratkom Mladićem, opkolila je ovo područje nakon što je šire područje već bilo okupirano i 'očišćeno'. Nije bilo međunarodnog odgovora. Ovaj pasivni stav omogućio je da opsada kulminira izbijanjem nasilja velikih razmjera 11. jula 1995. godine. Vojska je protjerala i ubila na hiljade Bošnjaka, uglavnom Muslimana. 

Prisustvo jedinice holandske vojske UN Dutchbat tokom ove jezive drame znači da je Holandija u svakom slučaju povezana sa istorijom Srebrenice. Iako su masovno ubistvo počinili bosanski Srbi i izostala je zračna podrška NATO-a, prema Vrhovnom sudu 2019. godine, holandska država je dijelom odgovorna za ubistvo 350 muškaraca koji su boravili u holandskom kompleksu. 

Prema Vijeću, njima je uskraćena 'šansa od 10 posto da ne budu izloženi nečovječnom postupanju i pogubljenjima od strane holandskog bataljona trebalo je dati ljudima izbor da ostanu u bazi.' To se nije desilo. Nedugo kasnije masovno su ubijeni. Presuda je bila veoma bolna za Holandiju i traumatična za veterane Holandskog bataljona.  

Nacionalna komemoracija Srebrenice održava se svake godine u Hagu, ali u Holandiji ne postoji stalni nacionalni spomenik, a kamoli memorijalni centar za žrtve. Ipak, obećanja su data o tome. Ministrica odbrane Ank Bijleveld je 2021. godine na komemoraciji u Hagu rekla da je dolazak nacionalnog spomenika korak bliže.

Nakon što se premijer Rutte izvinio 350 veterana Dutchbat III 18. juna 2022. godine u Schaarsbergenu, ministrica odbrane Kajsa Ollongren izvinila se rodbini žrtava na komemoraciji u Potočarima 11. jula. Ona je izričito obećala da će u Hagu biti nacionalni spomenik. U tom trenutku je to obećanje potvrdila haška vijećnica i bivša vojnikinja Holandskog bataljona Anne Mulder. 

Ali spomenika i nakon trideset godina nema. Nisu ispunjene ni želje preživjelih da se u zgradi Tribunala za bivšu Jugoslaviju osnuje Srebrenički muzej i istraživački centar. Tamo biljudi mogli dobiti dobre informacije o genocidu u Srebrenici, žrtvama, ulozi NATO-a i Holandskog bataljona. 

Godine 2020. na Haagse Plein je stajao privremeni spomenik „Srebrenica je holandska historija“, kružni raspored od 25 portretnih fotografija bosansko-holandske omladine. Fotografije su simbolizirale njihov dvostruki nacionalni identitet: njihovu povezanost sa bosanskom i holandskom historijom. Na tome je ostalo. 

Prošle sedmice, državni sekretar za odbranu Gijs Tuinman prisustvovao je komemoraciji u Lange Voorhoutu, kojoj je prethodio marš mira. Još jednom, nakon dva minuta šutnje, pročitana je Posljednja pošta i imena četrnaest novoidentifikovanih žrtava koje su tog dana pokopane u Potočarima. Ni riječi o spomeniku. To je učinila haška vijećnica Saskia Bruines. Ona je kod zgrade Suda za bivšu Jugoslaviju govorila o genocidu u Srebrenici i ponovo obećala dostojan spomenik u spomen na žrtve 1995. godine. 

Kao i za žrtve MH-17, hitan je i stalni nacionalni spomenik Srebrenice u Holandiji. Tuga za onima koji su ubijeni ili nestali je nesaglediva. Međutim, uznemirujuća stvar u vezi sa genocidom je da je historija grupe stanovništva, koja je namjerno dehumanizirana i ubijena, čiji su mrtvi nestali u masovnim grobnicama bez imena i identiteta, izgleda izbrisana.

Ova činjenica čini potrebu prežrvjelih genocida u Srebrenici za vidljivim sjećanjem na javnim prostorima u Holandiji više nego razumljivom. To je također znak poštovanja i priznanja holandske vlade njene povezanosti sa Srebrenicom, te trajno upozorenje svim Holanđanima da se to moglo dogoditi tako blizu.

Ovo prevedeno mišljenje, prvobitno objavljeno u De Volkskrantu 15. jula 2024., objavljeno je uz dozvolu autora, prof. Marije Grever.

Izvor (na holandskom): www.volkskrant.nl/columns-opinie/opinie-de-tijd-dringt-voor-nationaal-monument-voor-de-slachtoffers-van-srebrenica~b8e6d1cf/